1466
Na
temelju članka 52. stavka 3. Zakona o obrtu (»Narodne novine«, broj 77/93,
90/96 i 64/01) ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo nakon prethodno
pribavljena mišljenja Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost ministara
prosvjete i športa donosi
I.
OPĆE ODREDBE
Članak
1.
Ovim
Pravilnikom propisuje se postupak i način polaganja majstorskog ispita i ispita
o stručnoj osposobljenosti.
Članak
2.
Majstorski
ispit i ispit o stručnoj osposobljenosti polažu se za vezane obrte, propisane
odredbama Pravilnika o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja
povlastica (»Narodne novine«, broj 87/01).
II.
MAJSTORSKI ISPIT
Članak
3.
Majstorskom
ispitu mogu pristupiti osobe, koje ispunjavaju uvjete iz članka 50. Zakona o
obrtu ( »Narodne novine«, broj 77/93, 90/96 i 64/01).
Članak 4.
Majstorski ispit je javan.
Članak 5.
Majstorski ispit polaže
se pred komisijom za polaganje majstorskog ispita koju osniva Hrvatska
obrtnička komora.
Hrvatska obrtnička
komora osniva ispitnu komisiju za svako zanimanje koje je u Pravilniku o
vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica u dijelu »Popis
vezanih i povlaštenih obrta« u koloni »Složenost zanimanja« označeno oznakom
»5«.
Majstorske ispite
organizira i provodi Hrvatska obrtnička komora.
Članak 6.
Ispitna komisija sastoji
se od pet članova.
Ispitna komisija ima
predsjednika i zamjenika predsjednika, koji se imenuju iz redova članova
ispitne komisije.
Za predsjednika ispitne
komisije može se izabrati osoba koja ima položen majstorski ispit, osoba kojoj
se prema odredbi članka 88. Zakona o obrtu priznaju prava što ih ovaj Zakon
priznaje osobama koje imaju majstorski ispit, ili osoba iz članka 6.
stavka 1. Zakona o obrtu.
Zamjenik predsjednika
ispitne komisije ispitivač je za stručno-teorijski dio majstorskoga ispita.
Ostali članovi ispitne
komisije jesu:
– ispitivač za praktični
dio majstorskog ispita,
– ispitivač za područje
gospodarstva i pravnih propisa o obavljanju obrta i poslovnim knjigama,
– ispitivač za područje
osnova podučavanja naučnika.
Članak 7.
Mandat članova ispitnih
komisija traje četiri godine, nakon čega članovi komisije mogu biti ponovno
imenovani.
Članove ispitnih
komisija i njihove zamjenike razrješava Hrvatska obrtnička komora prema istom
postupku prema kojem su imenovani.
Članak 8.
Ispitivači za praktični
dio majstorskog ispita i njihovi zamjenici osobe su s položenim majstorskim
ispitom za zanimanje za koje se ispit polaže ili osobe kojima se prema odredbi
članka 88. Zakona o obrtu priznaju prava što ih ovaj Zakon priznaje osobama
koje imaju majstorski ispit, ili osoba iz članka 6. stavka 1. Zakona o obrtu.
Ispitivači i njihovi
zamjenici za ostale dijelove majstorskog ispita moraju imati odgovarajuću
visoku stručnu spremu, a imenuju se iz redova obrtnika, radnika u obrtima,
nastavnika obrtničkih škola, drugih institucija ili trgovačkih društava koja
posluju na obrtnički način.
Iznimno, za
stručno-teorijski dio majstorskog ispita, ispitivač i zamjenik mogu biti osobe
sa završenom višom stručnom spremom, osobe s položenim majstorskim ispitom za
zanimanje za koje se ispit polaže i osobe kojima se prema odredbi članka 88.
Zakona o obrtu priznaju prava što ih ovaj Zakon priznaje osobama koje imaju
majstorski ispit, ako je to najviši stupanj obrazovanja u tom zanimanju.
Članak 9.
Članovi ispitnih
komisija ne mogu biti:
– poslodavac kod kojeg
je ispitanik zaposlen,
– članovi uže obitelji
ispitanika (bračni drug, roditelji, braća, djeca, usvojenici).
Članak 10.
Ispitna komisija obavlja
ove zadaće:
– utvrđuje mjesta
polaganja majstorskog ispita,
– utvrđuje ispunjenje
uvjeta za pristupanje majstorskom ispitu,
– utvrđuje zadaće
praktičnog rada,
– utvrđuje pitanja za
usmeni dio majstorskog ispita,
– utvrđuje popis
ispitanika za majstorski ispit,
– utvrđuje raspored
pojedinih dijelova majstorskog ispita,
– provodi ispite i
ocjenjuje ispitanike, te
– utvrđuje opći uspjeh
majstorskog ispita.
Članak 11.
Predsjednik ispitne
komisije obavlja sljedeće poslove:
– predsjedava sastancima
ispitne komisije,
– potpisuje liste za
pristup majstorskom ispitu,
– odobrava vrijeme i
mjesto održavanja majstorskog ispita u skladu s člankom 12. ovoga Pravilnika,
– odgovoran je za
poštivanje zakonskih propisa u toku provođenja majstorskog ispita,
– organizira poslove i
daje zaduženja članovima ispitnih komisija,
– utvrđuje identitet
ispitanika koji pristupa majstorskom ispitu.
Poslove predsjednika
ispitne komisije u slučaju njegove spriječenosti obavlja njegov zamjenik.
Članak 12.
Majstorski ispit polaže
se u četiri ispitna roka koja se održavaju u mjesecu:
– veljači,
– svibnju,
– rujnu i
– prosincu.
Hrvatska obrtnička
komora mora organizirati polaganje majstorskog ispita izvan navedenih rokova
kada se za jedno zanimanje prijavi najmanje deset ispitanika.
Majstorski ispiti polažu
se prema rokovima iz stavka 1. ovoga članka i kalendaru, koji utvrđuje Hrvatska
obrtnička komora.
Članak 13.
Prijave za polaganje
majstorskog ispita podnose se Hrvatskoj obrtničkoj komori. Obrazac prijave za
polaganje majstorskog ispita propisuje Hrvatska obrtnička komora.
Uz prijavu iz stavka 1.
ovog članka ispitanik prilaže:
– svjedodžbu o
pomoćničkom ispitu,
– svjedodžbu o završnom
ispitu,
– dokaz o ispunjavanu
uvjeta o radnom iskustvu,
– rodni list.
Članak 14.
Primanje prijava za
svaki ispitni rok Hrvatska obrtnička komora zaključuje 45 dana prije početka
ispita.
Nakon zaključenja roka
iz stavka 1. ovog članka, Hrvatska obrtnička komora u idućih 7 dana utvrđuje
listu ispitanika koji udovoljavaju uvjetima za polaganje majstorskog ispita
koju u idućih 8 dana dostavlja predsjedniku ispitne komisije.
Članak 15.
Hrvatska obrtnička
komora izvješćuje ispitanike o pravu na pristupanje majstorskom ispitu u roku
od 7 dana nakon utvrđivanja liste ispitanika koji mogu pristupiti majstorskom
ispit
Članak 16.
Ispitanike koji
udovoljavaju uvjetima za polaganje majstorskog ispita, Hrvatska obrtnička
komora pismeno obavještava o pojedinostima vezanim uz provedbu ispita
najkasnije 14 dana prije početka ispita.
Članak 17.
Majstorski ispit polaže
se prema programu polaganja majstorskog ispita koji donosi ministar za obrt,
malo i srednje poduzetništvo. Ispit se sastoji od četiri dijela:
– izrade praktične
zadaće i/ili radne probe,
– provjere
stručno-teorijskih znanja prijeko potrebnih za vješto obavljanje poslova
primjerenih obrtu,
– provjere znanja u
području gospodarstva i pravnih propisa o obavljanju obrta i poslovnim
knjigama,
– osnovnih znanja
potrebnih za podučavanje naučnika.
Članak 18.
Na praktičnom dijelu
majstorskog ispita ispitanik izrađuje jedan ili više predmeta odnosno obavlja
uslugu koju mu odredi ispitna komisija, ako je to propisano programom
majstorskog ispita.
Izrada predmeta odnosno
davanje usluge iz stavka 1. ovog članka obavlja se u obrtu ili u trgovačkom
društvu koje posluje na obrtnički način u kojem je polaznik zaposlen ili na
drugom odgovarajućem mjestu koje odredi ispitna komisija.
Članak 19.
Nakon predaje izrađenog
predmeta odnosno obavljene usluge, u roku koji odredi ispitna komisija, rad se
ocjenjuje.
Ako je ispitaniku rad
pozitivno ocijenjen, a kada je to propisano programom, ispitanik se upućuje na
radnu probu kojom se utvrđuju vještine i samostalnost u obavljanju posla.
Radna proba izvodi se u
obrtu, trgovačkom društvu ili na drugom odgovarajućem mjestu koje odredi
ispitna komisija.
Izradu praktične zadaće
i radne probe nadziru najmanje tri člana ispitne komisije i to predsjednik,
zamjenik predsjednika i ispitivač za praktični dio ispita u vremenu koje
utvrđuje ispitna komisija.
Ocjenjivanje praktičnog
rada i radne probe obavljaju prisutni članovi ispitne komisije, samostalno,
prema ocjenjivačkom listu koji utvrđuje ispitna komisija. Konačna se ocjena
donosi uz suglasnost prisutnih članova ispitne komisije.
Članak 20.
Ako programom
majstorskog ispita nije propisana izrada predmeta, ispitanik se podvrgava samo
radnoj probi u skladu s odredbama stavaka 3, 4. i 5. članka 19. ovog
Pravilnika.
Članak
21.
Zadaća
za praktični dio majstorskog ispita zadaje se iz područja poslovanja obrta za
koji se majstorski ispit polaže, a izrađeni predmet ili vrijednost pružene
usluge pripada obrtu ili trgovačkom društvu u kojem se polaže praktični dio
ispita.
Iznimno,
od stavka 1. ovog članka izrađeni predmet pripada ispitaniku ako on sam
podmiruje troškove njegove izrade.
Članak
22.
Trajanje
praktičnog dijela majstorskog ispita utvrđuje ispitna komisija, ali taj dio
majstorskog ispita ne može trajati duže od tri dana.
Članak
23.
Nakon
uspješno položenog praktičnog dijela majstorskog ispita ispitanik može
pristupiti ostalim dijelovima ispita.
Članak
24.
Ako
ispitanik ne položi praktični dio majstorskog ispita, upućuje se na ponavljanje
u idućem ispitnom roku uz obvezatno zadavanje nove zadaće za izradu praktičnog
rada i/ili nove radne probe.
Članak 25.
Stručno-teorijski
dio majstorskog ispita, dio ispita iz područja gospodarstva i pravnih propisa
te dio ispita iz osnovnih znanja potrebnih za podučavanje naučnika polažu se
pismeno.
Ispitna
pitanja i zadaće za dijelove majstorskog ispita određuje Hrvatska obrtnička
komora u skladu s programom majstorskog ispita.
Članak
26.
Hrvatska
obrtnička komora dostavlja predsjednicima ispitnih komisija zadaće i pitanja za
dijelove majstorskog ispita iz članka 25. ovog Pravilnika, najkasnije tri dana
prije početka ispita.
Članak
27.
Pismeni
dio ispita nadzire najmanje jedan član ispitne komisije.
Izrađene
pismene radove pregledava i ocjenjuje član ispitne komisije - ispitivač za
određeni dio majstorskog ispita.
Članak
28.
Pojedini
dio majstorskog ispita iz članka 25. ovog Pravilnika ne može trajati duže od 4
sata. O svakom dijelu ispita iz članka 25. ovog Pravilnika ispitna komisija
vodi zapisnik koji sadrži:
–
mjesto i vrijeme održavanja majstorskog ispita,
–
popis ispitanika koji polažu majstorski ispit,
–
evidenciju izlazaka polaznika tijekom ispita uz odobrenje člana ispitne
komisije,
–
vrijeme predaje izrađene zadaće i
–
druge važne događaje tijekom majstorskog ispita koji bi mogli utjecati na
rezultat ispita.
Ispitanik
koji se služi nedopuštenim sredstvima ili ometa druge ispitanike tijekom ispita
udaljuje se i zaključuje mu se ocjena
»nije položio«.
Članak
29.
Ocjena
pismenog dijela majstorskog ispita utvrđuje se prema sljedećim kriterijima:
–
Pismeni dio ispita položio je ispitanik koji na ispitu postigne najmanje 60 %
mogućih bodova.
– Ispitanik koji na
pismenom dijelu ispitu postigne manje od 30 % mogućih bodova nije položio dio
ispita koji polaže, zaključuje mu se ocjena
»nije položio« i upućuju se na njegovo ponovno polaganje.
– Ispitanik koji na
pismenom dijelu ispita postigne od 30% do 60% mogućih bodova ima pravo na
usmeni ispit.
Razmak između pismenog i
usmenog dijela ispita iz stavka 1. podstavka 3. ovog članka mora biti najmanje
dva dana.
Članak 30.
Na usmenom dijelu ispita
provjeravaju se znanja polaznika vezana uz negativna rješenja u pismenom
dijelu, a mogu se provjeravati i druga znanja utvrđena programom majstorskog
ispita.
Usmeni dio majstorskog
ispita polaže se pred najmanje tri člana ispitne komisije, od kojih jedan mora
biti ispitivač iz područja za koje se ispit polaže.
Usmeni dio majstorskog
ispita ne može trajati duže od 30 minuta.
Članak 31.
Ispit iz osnova
podučavanja naučnika polaže se i praktično.
Praktični dio
majstorskog ispita iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća pismenu pripremu i
izvođenje praktične poduke naučnika.
Članak 32.
Zadaću iz članka 31.
ovoga Pravilnika za svakog ispitanika utvrđuje ispitna komisija na prijedlog
ispitivača iz osnova podučavanja naučnika.
Ispitanicima se, radi
izrade pismene pripreme, zadaća iz stavka 1. ovog članka zadaje dva dana prije
početka praktičnog dijela ispita iz članka 31. ovog Pravilnika.
Članak 33.
Na praktičnom dijelu
ispita iz osnova podučavanja naučnika provjeravaju se znanja i sposobnosti
ispitanika u podučavanju naučnika na temelju izrađene pismene pripreme.
Mjesto i način
obavljanja praktičnog dijela ispita utvrđuje ispitna komisija na prijedlog
ispitivača iz osnova podučavanja naučnika.
Praktični dio ispita
prate i ocjenjuju najmanje tri člana ispitne komisije, i to:
– predsjednik,
– zamjenik predsjednika,
– ispitivač za osnove
podučavanja naučnika.
Članak 34.
Ispitanik koji ne položi
jedan dio majstorskog ispita iz članka 17. stavka 1. podstavka 2, 3. i 4. ovoga
Pravilnika upućuje se na ponovno polaganje tog dijela u roku koji ne može biti
kraći od trideset dana.
Ispitanik koji ne položi
dva ili tri dijela majstorskog ispita iz stavka 1. ovog članka upućuje se na
njihovo polaganje u idućem ispitnom roku.
Članak 35.
Ispitaniku se odlukom
ispitne komisije priznaju dijelovi majstorskog ispita koje je položio u nekom
drugom majstorskom zvanju, uz predočenje odgovarajuće isprave.
Hrvatska
obrtnička komora, na zahtjev ispitanika, priznaje temeljem odgovarajuće isprave
jedan ili više dijelova majstorskog ispita iz ranije stečenog obrazovanja.
Priznavanje
dijelova majstorskog ispita iz stavka 1. i 2. ovog članka unosi se u zapisnik o
polaganju majstorskog ispita upisivanjem riječi »priznaje se«, te navođenjem naziva isprave temeljem koje se dio
ispita priznaje, ustanove koja ju je izdala i datuma izdavanja.
Članak
36.
Uspjeh
na pojedinim dijelovima majstorskog ispita kao i uspjeh na ispitu u cjelini
izriče se: »položio-la« ili »nije položio-la«.
Ispitna
komisija utvrđuje konačni uspjeh majstorskog ispita dvotrećinskom većinom
glasova svih članova ispitne komisije.
Ako
se članovi ispitne komisije ne slože u donošenju konačnog uspjeha, odlučujući
je glas predsjednika ispitne komisije.
Članak
37.
Obavijest
o uspjehu na majstorskom ispitu ispitanicima se dostavlja u pisanom obliku
najkasnije 7 dana nakon obavljenog posljednjeg ispita u tom ispitnom roku.
Ispitanik
koji nije zadovoljan odlukom ispitne komisije ima pravo prigovora u roku od 24
sata od dostave obavijesti o uspjehu.
Članak
38.
Prigovor
na odluku ispitne komisije o uspjehu podnosi u pisanom obliku Hrvatskoj
obrtničkoj komori. Hrvatska obrtnička komora može donijeti odluku o ponavljanju
ispita ili jednog njegova dijela. Odluku o ponavljanju ispita Hrvatska
obrtnička komora donosi u roku od 15 dana od primitka prigovora.
Odluku
o ponavljanju ispita Hrvatska obrtnička komora može donijeti samo ako su
povrijeđene odredbe ovog Pravilnika.
Majstorski
ispit ili njegov dio mogu se ponavljati samo pred ispitnom komisijom u
izmijenjenom sastavu.
Članak
39.
Ispitaniku
koji je položio majstorski ispit izdaje se potvrda o položenom ispitu te
diploma o majstorskom zvanju, koje potpisuju predsjednik i tajnik Hrvatske
obrtničke komore.
Članak
40.
O
položenim majstorskim ispitima vodi se evidencija.
Evidencija
iz stavka 1. ovog članka sastoji se od:
–
prijavnice za majstorski ispit,
–
popisa prijavljenih ispitanika,
–
obavijesti polaznicima o polaganju majstorskog ispita,
–
zapisnika o majstorskom ispitu,
–
matične knjige,
–
potvrde o položenom majstorskom ispitu,
–
registra diploma o majstorskom zvanju.
Evidenciju
majstorskih ispita i registar diploma o majstorskom zvanju vodi Hrvatska
obrtnička komora. Registar diploma o majstorskom zvanju Hrvatska obrtnička
komora vodi na temelju zapisnika o majstorskom ispitu za svakog ispitanika.
Matična
knjiga i registar diploma dokumenti su koji se čuvaju trajno, a zapisnici o
majstorskom ispitu i preslike dokumenata na temelju kojih je donesena odluka o
pravu na pristupanje ispitu čuvaju se četiri godine.
Oblik
i način vođenja evidencije o majstorskom ispitu propisuje Hrvatska obrtnička
komora.
III.
ISPIT O STRUČNOJ OSPOSOBLJENOSTI
Članak 41.
Ispit o stručnoj
osposobljenosti polaže se prema programu koji utvrđuje ministar za obrt, malo i
srednje poduzetništvo.
Ispit o stručnoj
osposobljenosti polaže se pred komisijom za polaganje ispita o stručnoj
osposobljenosti koju osniva Hrvatska obrtnička komora.
Hrvatska obrtnička
komora imenuje ispitnu komisiju za svako zanimanje koje je u Pravilniku o
vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica u dijelu »Popis
vezanih i povlaštenih obrta« u koloni »Složenost zanimanja« označeno oznakom
»2«.
Ispite o stručnoj
osposobljenosti organizira i provodi Hrvatska obrtnička komora. Poslove
organiziranja i provođenja ispita o stručnoj osposobljenosti obavlja tajnik
ispitne komisije.
Članak 42.
Ispit o stručnoj
osposobljenosti polaže se u pet ispitnih rokova koji se održavaju u:
– veljači
– travnju
– lipnju
– listopadu i
– prosincu.
Hrvatska obrtnička
komora mora organizirati ispit izvan navedenih rokova kada se za jedno
zanimanje prijavi deset ili više ispitanika.
Članak 43.
Ispit o stručnoj
osposobljenosti sastoji se od:
– izrade praktičnog rada
i/ili izrade radne probe,
– provjere znanja
prijeko potrebnih za samostalno obavljanje obrta.
Članak 44.
Ispit o stručnoj
osposobljenosti polaže se pred ispitnom komisijom Hrvatske obrtničke komore,
koja ima najmanje tri člana, i to:
– dva člana, za provjeru
praktičnog rada i/ili radne probe
– jedan član, za
provjeru znanja prijeko potrebnih za samostalno obavljanje obrta.
Broj ispitnih komisija
utvrđuje se ovisno o vrsti obrta i broju prijavljenih kandidata.
Članak 45.
Ispitivači za provjeru
praktičnih znanja moraju biti stručno osposobljeni za rad u zanimanju za koje
se ispit provodi i imati najmanje tri godine radnog iskustva u obrtu za koji
ispitanik polaže ispit.
Ispitivač za provjeru
znanja za samostalno obavljanje obrta mora imati odgovarajuću visoku ili višu
stručnu spremu.
Članak
46.
Za
ispitne komisije o stručnoj osposobljenosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe
članaka 7, 9, 10. i 11. ovoga Pravilnika.
Članak
47.
Za
ispit o stručnoj osposobljenosti odgovarajuće se primjenjuju članci 4. i 13.
ovog Pravilnika.
Članak
48.
Hrvatska
obrtnička komora zaključuje primanje prijava za ispit o stručnoj
osposobljenosti najkasnije 30 dana prije početka ispita u određenom ispitnom
roku. U opravdanim slučajevima za ispit o stručnoj osposobljenosti mogu se
prijaviti ispitanici i naknadno, ali ne kasnije od 15 dana prije početka
ispita.
O
pravu na pristupanje majstorskom ispitu Hrvatska obrtnička komora izvješćuje
ispitanike u roku od 7 dana nakon utvrđivanja liste ispitanika koji mogu
pristupiti majstorskom ispitu.
Članak 49.
Nakon
uspješno položenog praktičnog dijela ispita o stručnoj osposobljenosti
ispitanik pristupa usmenoj provjeri znanja za samostalno obavljanje obrta, koja
ne može trajati duže od 30 minuta.
Članak 50.
Ispitaniku
koji je položio ispit o stručnoj osposobljenosti Hrvatska obrtnička komora
izdaje uvjerenje. Uvjerenje se izdaje u roku od 15 dana od dana polaganja
posljednjeg ispita u tom ispitnom roku.
Članak 51.
O
svršenom stručnom osposobljavanju vodi se evidencija.
Evidencija
iz stavka 1. ovog članka sastoji se od:
–
prijavnice za ispit o stručnoj osposobljenosti,
–
liste prijavljenih ispitanika,
–
zapisnika o ispitu o stručnoj osposobljenosti,
–
matične knjige,
–
registra uvjerenja o stručnoj osposobljenosti,
–
uvjerenja o stručnoj osposobljenosti.
Evidenciju
o stručnoj osposobljenosti i registar uvjerenja vodi Hrvatska obrtnička komora.
Registar
uvjerenja o stručnoj osposobljenosti vodi se na temelju zapisnika o ispitu za
svakog polaznika.
Matična
knjiga i registar uvjerenja o stručnoj osposobljenosti čuvaju se trajno, a
zapisnik o ispitu o stručnoj osposobljenosti i preslike dokumenata temeljem
kojih je odobreno pristupanje ispitu četiri godine.
Oblik
i način vođenja evidencije o ispitima o stručnoj osposobljenosti propisuje
Hrvatska obrtnička komora.
IV.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
52.
Troškovi
polaganja majstorskog ispita i ispita o stručnoj osposobljenosti, osim troškova
izrade praktične zadaće, podmiruju se iz sredstava koje uplaćuju polaznici na
temelju cijene ispita koju propisuje ministar za obrt, malo i srednje
poduzetništvo.
Raspodjelu
sredstava iz stavka 1. ovog članka utvrđuje Hrvatska obrtnička komora.
Članak 53.
Stupanjem na snagu ovog
Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o polaganju majstorskog ispita i ispita o
stručnoj osposobljenosti (»Narodne novine«, broj 26/98, 142/99. i 67/99).
Članak 55.
Ovaj Pravilnik stupa na
snagu danom objave u »Narodnim
novinama«.
Klasa: 133-02/02-02/09
Urbroj: 515-03-02-4
Zagreb, 17. srpnja 2002.
Ministar
Željko Pecek, v. r.